Projekat „Plantađun” ušao je u drugu godinu, a sve je više građana Bara koji umjesto u kafićima borave u prirodi, i svoje slobodno vrijeme posvećuju druženju sa vilom i motikom.

Prema riječima Ines Stojanović, pi-ar menadžerke „Plantađuna”, jedna godina projekta je već iza njih.

– Započeti nešto novo suočavajući se sa epidemiološkom situacijom koja je zadesila cijeli svijet predstavljalo je veliki izazov i rizik. Ispunjeni voljom svih 27 plantađuna, koliko ih se u martu 2020. godine prijavilo za uređivanje prve urbane bašte u Baru, odlučno smo zakoračili u realizaciju projekta. Zajedničkim trudom, do kraja septembra iz naše bašte ubrano je preko jedne tone povrća, što predstavlja vidljivi rezultat našeg rada. A onaj nevidljivi je vjerovatno još značajniji – prilika da se ljudi opuste, zaborave na svakodnevne probleme i uživaju u plodovima svog rada. Višestruk značaj ima i saradnja sa NVO „Paradigmom” iz Podgorice, koja je uz podršku Američke ambasade pokrenula inicijativu „Nova moba” i „Ženama Bara”. Kao plod te saradnje obezbijeđen je plastenik za potrebe Narodne kuhinje i mogućnost proizvodnje povrća za najugroženije Barane tokom cijele godine. Prošlogodišnjem uspjehu možda i najbolje svjedoči to što je urbana bašta proširila svoje kapacitete za još 30 vrtova - kaže Stojanović.

Korona virus uticao je na cijeli svijet, kako se to odrazilo na Vaš projekat?

– Pandemija koja je zadesila cijeli svijet pokazala se i kao okidač mentalnih kriza, a urbana agrikultura kao istovremeni spas. Između epidemioloških mjera koje su konstantno bile na snazi, i prilagođavanja i poštovanja, nadomak centra grada nicali su vrtovi „Plantađuna”, koji su ujedno služili i kao predah od razmišljanja o korona virusu. Baštovanstvo predstavlja sjajan lijek u borbi protiv brzog stila života i stresa sa kojim se svakodnevno suočavamo. Ono što je u početku predstavljalo problem i izazov za nas, vremenom je jačalo suštinu projekta, a potreba za uzgojem zdrave i domaće hrane samo je rasla.

Bliži se sezona sadnje. Kako teku pripreme u „Plantađunu”?

– Priprema za ovogodišnju sezonu sadnje je završena jer smo, poučeni prošlogodišnjim iskustvom, sve pripremne radove (oranje, freziranje, obilježavanje vrtova) kompletirali u februaru. Plantađuni su sadnju dočekali spremni zahvaljujući trodjelnoj onlajn obuci, koja je organizovana sa ciljem da ih bolje upoznamo sa projektom, ali i da im damo smjernice za rad u bašti. Posebno zadovoljstvo pričinila nam je posjeta Izviđačkog odreda „Vrsuta”, čiji članovi su učestvovali u finalnim pripremama za doček plantađuna. Mlade članice odreda su kidale trsku, obilježavale bašte i pripremale natpise, a mi smo za njih sačuvali posebno mjesto u našoj bašti, pa se nadamo da će im se baštovanstvo svidjeti. Trenutno, plantađuni sade krompir i luk, a podijelili smo im i sjeme i supstrat kako bi u svom okruženju mogli da pripreme rasad za neke od 36 vrsta biljaka koje su bile u ponudi. U bašti će se naći i eksperimentalni vrt u kojem ćemo zajedno posaditi neke od rijetkih biljaka. „Plantađun” uvijek misli na ugrožene, pa će se u bašti smjestiti i dvije košnice. Od početka je naš cilj da se bavimo poljoprivredom u sinergiji sa prirodom, tako da se može očekivati još zanimljivosti i inovacija iz „Plantađuna”.
D.S.

---

Vrijedni baštovani
Sve češće se može čuti da je baštovanstvo hit u svijetu. Da li je to slučaj i u Crnoj Gori?
- Baštovanstvo već nekoliko godina ne predstavlja samo hobi, već je u pitanju potreba i kultura življenja, koja sve više krči svoj put u urbanim sredinama. Veliko nam zadovoljstvo pričinjava i činjenica da i naši sugrađani svakodnevno pokazuju interesovanje za naš projekat i vrednuju njegov značaj. Često dobijamo upite vezane za projekat, sa ciljem da se na vrijeme rezerviše mjesto u „Plantađun” bašti, pa je 30 novih vrtova za kratko vrijeme dobilo svoje plantađune.